Manastir
Lapušnja
Manastir Lapušnja nalazi se u ataru sela Krivog Vira. Velika crkva Svetog Nikole nekadašnjeg manastira Lapušnja smeštena je uz samo brdo Vučja glava nadomak Rtnja, u ataru sela Krivi Vir, na samoj granici sa susednim selom Lukovom. Postojeća crkva sačuvana u ruševinama glavna je građevina nekadašnjeg manastirskog kompleksa, opasanog kamenim zidom, koji je delimično očuvan.
Nekada je Lapušnja bila centralna crkva za celo područje gornjeg dela toka Crne reke i sedište episkopa. Danas su to samo monumentalne razvaline koje govore da je ovo područje u srednjem veku bilo veoma naseljeno.
Najstariji pisani podaci o manastiru Lapušnji datiraju iz 1455. godine. Konzervatorsko-restauratorski radovi vršeni su u više navrata. Prvi radovi su otpočeli 1950. godine i nastavljeni 1956. godine, kada su skinuti fragmenti živopisa i preneti u Narodni muzej u Beogradu. Sledeći radovi vršeni su u razdoblju od 1968. do 1973. godine.
U manastiru se odvijao aktivan duhovni život sve do austrijsko-turskih ratova u XVII i XVIII veku kada je Lapušnja stradala i opustela.
Svrstana je u spomenik kulture od velikog značaja i upisana je 1982. godine u registar Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu, pod rednim brojem 12. Danas je Lapušnja polusrušeni manastir, a nekada je predstavljao svojevrsnu znamenitost. Crkva manastira Lapušnja bila je hram za celu okolinu. U njoj je stalno boravio episkop. Manastir Lapušnja se prvi put spominje u turskim popisima 1455. godine. Znači da je na mestu sadašnje već bila starija, verovatno iz XIV veka, ali je porušena. Lapušnja ima trolisnu osnovu sa visokim kubetom koje dominira nad čitavom građevinom. Rađena je po uzoru na sakralne građevine Moravske škole. Od živopisa je sačuvana delimično ktitorska kompozicija na kojoj su vojvoda Radul i knez Bogoje, koji drži model crkve. Iza Bogoja je gospođa Mara, a iza Radula njegova žena Natalija. Manastir je aktivno delovao do kraja XVII veka.
